Tri Afganistanca u crkvenom azilu: Nada za novu budućnost u Njemačkoj

Tri Afganistanca u crkvenom azilu: Nada za novu budućnost u Njemačkoj

U Bremenu, točnije u Lesumu, trenutno se žestoko raspravlja o temi crkvenog azila. U fokusu su trojica Afganistanaca koji su prije deset i jedanaest godina pobjegli iz domovine i nekoliko godina živjeli u Švedskoj. Tamo su pohađali školu, završili obuku i radili na svojim poslovima. No zabrana rada i prijetnja povratkom u Afganistan potaknuli su je da emigrira u Njemačku. Prema europskim zakonima odgovorna je država koja prva prihvati izbjeglice u Europi – a to bi mogla biti Švedska. Weser kurir izvještava da bi Afganistanci mogli biti poslani natrag u Švedsku u roku od šest mjeseci osim ako ne uživaju zaštitu crkvenog azila.

Trenutačno su dvojica od trojice muškaraca već zatražila crkveni azil u Crkvi Uskrsnuća u Lesumu, dok je za jednog od njih postupak još u tijeku. Lars Ackermann, direktor utočišta crkvene udruge, detaljno je ispitao situaciju muškaraca i uvjeren je da oni nemaju "nultu budućnost" u Afganistanu. U Njemačkoj, zbog stalne nestašice kvalificiranih radnika, njihova obuka mogla bi biti prednost i uštedjeti državne troškove. Deutschlandfunk Nova ističe da je ova vrsta azila, iako nije zakonski priznata, utemeljena na moralnim uvjerenjima i služi zaštiti ljudi od deportacije.

Izazovi i najbolje mogućnosti za izbjeglice

Središnji aspekt crkvenog azila je mogućnost dobivanja vremena za ponovnu procjenu zahtjeva za azil. Zaštita se obično daje u teškim slučajevima kada postoji akutna prijetnja životu ili udovima, kao što pokazuje situacija trojice Afganistanaca. Muškarci također moraju imati pozitivnu perspektivu o ostanku u zemlji. Mnogi se nadaju preprekama deportaciji koje bi mogle biti posljedica državnog progona. Stručna inicijativa za vjersku politiku sažima da se pravna osnova crkvenog azila temelji na političkim dogovorima, a ne na pravnoj osnovi. To dovodi do uzbudljive, iako pravno upitne situacije.

Izazovi za Afganistance ne leže samo u neizvjesnosti njihovih procedura za dobivanje azila, već iu društvenom prihvaćanju. Budući da su muškarci zapadnjačkog porijekla, boje se da neće biti dobro primljeni u Afganistanu. Motivirani su za rad s ciljem što bržeg izlaska iz državnih beneficija – no ostaje nejasno kako će tijela za azil odlučiti o njihovim zahtjevima. Ipak, postoji određena nada jer Njemačka trenutno ne deportira kriminalce u Afganistan, osim kriminalaca, pa bi stoga mogla pronaći pragmatičnije rješenje.

Uloga crkava i zajednica

Podrška zajednica i crkava neizostavan je dio procesa azila. Crkveni azil kao zaštitni instrument dostupan je više od 40 godina i daje nadu brojnim izbjeglicama. Prema podacima iz 2022. godine, 859 protestantskih, 243 katoličke i 15 slobodnih crkvenih zajednica pružilo je utočište onima koji su tražili zaštitu. Stručna inicijativa za vjersku politiku ističe da tradicija crkvenog azila seže u antičko doba i da i danas ima važnu ulogu u postupanju s izbjeglicama. No, crkve se također kritiziraju jer bi mogle potkopati postojeći zakon i spriječiti deportacije.

Situacija trojice Afganistanaca iz Lesuma nije samo individualna priča o bijegu, već odražava složenu raspravu o deportaciji, zaštiti i ljudskoj sudbini. Sljedeći tjedni bit će odlučujući hoće li im se i kako omogućiti novi život u Njemačkoj.