Suche
Mein Konto
Ubijanje u klinici u Bremenu: glasovi u glavi doveli do zločina!
Fatalni incident u psihijatrijskoj bolnici Bremen-Ost postavlja pitanja o mentalnim bolestima i sudskoj praksi.
Ubijanje u klinici u Bremenu: glasovi u glavi doveli do zločina!
U tragičnom preokretu u povijesti klinike Bremen-Ost, 62-godišnji cimer 42-godišnje žene ubijen je na psihijatrijskom odjelu 24. prosinca 2024. Optuženik je sada osumnjičen za ubojstvo iz nehata, a pozadina ovog zločina duboko sagledava složene i često mračne izazove duševne bolesti. Glasno Weser kurir Okrivljenik je patio od graničnog poremećaja i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).
Medicinski vještaci utvrdili su da je riječ o "trajnom poremećaju" koji povećava rizik od sličnih zločina. Prije kobnog incidenta, žena je svoju cimericu pokušala ugušiti jastukom prije nego ju je na kraju zadavila. Ovakvim dramatičnim događajima pridonio je akutni psihički poremećaj optuženika u vrijeme počinjenja kaznenog djela, što je dovelo do bitno smanjene ubrojivosti.
Uloga posttraumatskog stresnog poremećaja
Posttraumatski stresni poremećaj koji je optuženiku dijagnosticiran dobro je poznat u medicinskoj zajednici. Može se pojaviti kao odgovor na izuzetno stresne životne događaje i često je popraćeno različitim simptomima. Kao u Medicinski vjesnik opisano, to uključuje intenzivne flashbackove, ponašanje izbjegavanja i emocionalno otupljivanje. Ovi simptomi mogu značajno utjecati ne samo na živote oboljelih, već i na živote onih oko njih.
Zanimljivo, studije pokazuju da se rizik od PTSP-a značajno povećava s namjerno izazvanom traumom, poput teškog zlostavljanja. Psihološki izvještaj za optuženicu navodi da ona ne može kontrolirati bijes i mržnju tijekom vršnih emocionalnih faza. Ovo nekontrolirano ponašanje i povezana agresija tipične su karakteristike osoba s graničnim poremećajem osobnosti Charité određuje.
Proces i sljedeći koraci
Suđenje koje je počelo sredinom lipnja, a nastavak se očekuje 14. kolovoza 2025. godine, moglo bi završiti smještajem na Odjel forenzičke psihijatrije. Okrivljena je već prije zločina najavila da želi nekoga ubiti i obavijestila policiju, ali joj se nije vjerovalo. Nakon incidenta ostala je pribrana i obratila se medicinskoj sestri na odjelu, pokazujući složenost situacije.
Izazov suočavanja s mentalnim bolestima jasno je prikazan u ovom slučaju. Hitno su potrebne terapijske opcije ne samo za poboljšanje života oboljelih, već i za smanjenje rizika koje predstavljaju. Ostaje za nadati se da će buduće mjere biti osmišljene tako da budu i preventivne i terapijske kako bi se izbjegle takve tragedije.