Suche
Mein Konto
Dan protiv rata: Bremerhaven se sjeća žrtava, Bremen demonstrira!
Komemorativni događaji na Dan borbe protiv rata 2025. u Bremerhavenu i Bremenu: polaganje vijenaca, demonstracije o ratu i miru.
Dan protiv rata: Bremerhaven se sjeća žrtava, Bremen demonstrira!
1. rujna 2025. u Bremenu je dan sjećanja i upozorenja. U Bremerhavenu se u podne održao dirljiv memorijalni događaj na kojem su Njemački savez sindikata (DGB) i Njemačka komisija za ratne grobove položili vijenac na spomenik ispred Velike crkve. Povod je bio Dan borbe protiv rata koji se službeno obilježava od 1957. godine u znak sjećanja na strahote Drugog svjetskog rata i skretanja pozornosti na opasnosti rata i militarizacije. Buten i iznutra javlja da je uz ceremoniju polaganja vijenaca u Bremenu bilo i prosvjeda koji su se fokusirali na pitanja vojnog roka i posljedice rata.
S više od 200.000 smrtnih slučajeva diljem svijeta zbog sukoba, od kojih je većina u Ukrajini i na Bliskom istoku, DGB zaoštrava raspravu o miru i sigurnosti u okviru Ujedinjenih naroda. U tom kontekstu, DGB se poziva na načela suverene jednakosti država i ljudskih prava, koja su značajno dovela do osnivanja UN-a prije 80 godina. DGB Naglašava da je vrijeme za jačanje diplomatskih inicijativa i prekid utrke u naoružanju.
Aktualni događaji i zahtjevi
Današnji memorijalni događaj i popratne aktivnosti dio su šireg niza aktivnosti planiranih u Bremenu. Bremensko Vijeće za izbjeglice organiziralo je demonstracije te večeri u 18:30. koji se bavio humanitarnim posljedicama ratova i vojnim jačanjem. To pokazuje da pitanje mira nije samo povijesno razmatranje, već i trenutna, hitna stvarnost. Zahtjevi za razoružanjem i jasnim opredjeljenjem za politiku mira glasniji su nego ikad.
U širem kontekstu, govori se o raspravi o ponovnom uvođenju vojnog roka, što mnogi vide kao korak unatrag prema militarističkim tendencijama. Savezni izbori su pred vratima, a politički stavovi o ovom pitanju važni su za izborne odluke građana.
Značenje Dana borbe protiv rata
Antiratni dan, koji seže do kampanje osnivanja Njemačkog mirovnog društva, koristi povijesni 1. rujna za sjećanje na ratne zločine i zalaganje za dugoročnu politiku mira. Ideja o takvom spomen-danu seže u 19. stoljeće i s vremenom je iznova oživljavana. Kako Wikipedia objašnjava, antiratni dan pokrenuo je DGB, godinu dana nakon ponovnog uvođenja obveznog vojnog roka u Njemačkoj.
S obzirom na globalne sukobe i retoriku između velikih sila, DGB ne poziva samo na jačanje obrambenih sposobnosti u Njemačkoj i Europi, već i na povratak vrijednostima Povelje UN-a. Potrošnja oružja koja dolazi nauštrb socijalnih problema ne samo da šteti obrambenoj sposobnosti, već i stabilnosti demokracije.
U vremenu obilježenom neizvjesnošću, glas za mir i suradnju ostaje bitan. Današnji Dan borbe protiv rata podsjeća nas da za izbjegavanje budućih sukoba nikad nije potrebno dovoljno oružja, ali uvijek dovoljno razumijevanja i diplomacije.